The Project Gutenberg EBook of Hinemoa, by Unknown
This eBook is for the use of anyone anywhere at no cost and with
almost no restrictions whatsoever. You may copy it, give it away or
re-use it under the terms of the Project Gutenberg License included
with this eBook or online at www.gutenberg.org
Title: Hinemoa
With Notes & Vocabulary
Author: Unknown
Translator: Henry James Fletcher
Release Date: July 6, 2007 [EBook #22009]
Language: Maori
*** START OF THIS PROJECT GUTENBERG EBOOK HINEMOA ***
Produced by Jonathan Ah Kit, Mark C. Orton, Christine D.
and the Online Distributed Proofreading Team at
https://www.pgdp.net. We would also like to thank: Victoria
University of Wellington College of Education (Gender and
Women's Studies Programme) and Dr Winifred Bauer, Te Kawa
a Maui, Te Whare Wananga o te Upoko o te Ika a Maui
(Victoria University of Wellington) for advice on the text.
HINEMOA
WITH NOTES & VOCABULARY
REV. H. J. FLETCHER
1/6
HINEMOA
WITH NOTES AND VOCABULARY.
BY
REV. H. J. FLETCHER.
[Illustration: Crest]
Christchurch, Wellington, and Dunedin, N.Z.,
Melbourne and London:
WHITCOMBE & TOMBS LIMITED.
INTRODUCTION.
In the great mass of literature relating to New Zealand there is nothing
similar to the plan of this text book. There are a number of books, very
useful as far as they go, written for the purpose of enabling anyone so
desirous, of learning a few sentences of the Maori language. A text book
with a vocabulary and explanatory notes ought to meet the wishes of
those desiring to go a little further. And while it is practically
impossible to acquire a good colloquial knowledge of the Maori language
from books, it is possible, for those who have the time, to obtain a
knowledge of Maori stories, such as Hinemoa, beyond what the best
translation can give.
The most suitable grammar to be used with this is "Williams's First
Lessons in Maori."
H. J. FLETCHER,
The Manse, Taupo.
KO TE KAUWHAU TENEI O TE KAUHOENGA ATU O HINEMOA KI MOKOIA.
Titiro e Kawana--a whakarongo mai hoki. Ko te wahi e nohoia na e koe, ko
te wahi tena i noho ai to matou tupuna a Hinemoa, i tona Kauanga mai.
Kia kauwhautia atu iana, e ahau, ki a koe. Na, ko Rangiuru, te matua
wahine o Tutanekai, ko Whakaue-Kaipapa tana tane tupu; he tane tahae a
Tuwharetoa. Ko ana tamariki matamua tokotoru, ko o ratou ingoa, ko
Tawakeheimoa, ko Ngararanui, ko Tuteaiti; muri iho o te tokotoru, ka
moea tahaetia a Rangiuru e Tuwharetoa. I haere manuhiri mai a
Tuwharetoa, nana a Tutanekai, he poriro ia, otira i moea ano e Whakaue a
Rangiuru; ka hapu ano, he tamaiti, ko Kopako tona ingoa; ka hapu ano
hoki ia i muri iho i a Kopako, he tamahine, Ko Tupa tona ingoa, ko te
whakapakanga ia o nga tamariki a Whakaue.
E noho tonu ana ratou ki Mokoia; ko Tutanekai, i atawhaitia e Whakaue,
ano ko tana tamaiti tupu ake. Ka tupu nei a Tutanekai ratou ko ana
tuakana, a ka whakatangata. Na, ka tae mai te rongo o Hinemoa. He wahine
pai tera, he rangatira hoki ia, ko tona matua tane, ko Umukaria, ko tona
matua wahine, ko Hinemaru, na, pirangi ana nga tuakana, pirangi ana te
teina, ki taua wahine.
Na, ka hanga e Tutanekai tona pourewa ki reira ki Kaiweka. Ka huihui
raua ko tona hoa ko Tiki, na he putorino ta Tutanekai, he koauau ta
Tiki, Na, ka piki raua ki runga ki to raua atamira, ka whakatangi i a
raua pu i te po, i nga po marino. Na, ka kawea atu te tangi e te
hauwhenuaapo, ki Owhata, ki te kainga i noho ai te puhi-humarire nei, a
Hinemoa, te tuahine o Wahiao.
Ka rongo a Hinemoa, ki te rekareka mai o te tangi o nga pu a Tutanekai
raua ko tona hoa takapui ko Tiki, ka hari tona ngakau i roto i a ia. Na,
pera tonu te tikanga a Tutanekai raua ko Tiki, i nga po katoa; ka mea a
Hinemoa na Tutanekai te pu e rangona atu nei e ia.
He puhi hoki a Hinemoa, otira kua kitekite noa ake koki raua i a raua, i
nga wa e huihui ai nga tangata o Rotorua.
I aua huihuinga, ka kite a Hinemoa i a Tutanekai, ka titiro atu, ka
titiro mai, a, ahua pai ki to tetehi ngakau, ki to tetehi ngakau; e
wawata puku ana tetehi me tetahi, ki a raua ake. Kaore ia, a Tutanekai,
i mohio, ki te mea ranei ka haere atu au ki te matoro i a Hinemoa, e
kore pea ia e pai mai ki ahau. Ka mea a Hinemoa, ki te mea ka tonoa atu
he karere ki a Tutanekai, ka mea tona ngakau, e kore pea a Tutanekai e
pai mai ki a ahau.
He nui hoki nga ra i huihui ai, i titiro whakatau ai raua, tetehi ki
tetehi; a, muri rawa iho, ka tonoa atu te karere a Tutanekai kia haere
atu ki a Hinemoa. Ka kite a Hinemoa i taua karere, ka mea, Ehi! Kua rite
tahi o maua nei hiahia. I muri iho o aua huihuinga ka hoki ratou ki o
ratou wahi, ka huihui nga whare tapere, ka mea nga whanaunga o
Tutanekai, ara, ona tuakana, Ko wai o tatou kua pa ki a Hinemoa? Ka mea
etahi. Ko ahau. Otira ka ui atu hoki ki a Tutanekai, ka mea atu a
Tutanekai kua pa atu ahau ki a Hinemoa. Ka mea nga whanaunga. Kahore, e
kore e tahuri mai ki a koe, ki te tutua, ki te poriro. Na ka mea ia ki
tona matua whangai kia whakaaro ki ana kupu i mea atu ra ki a ia,
tatemea, kua pa ia ki a Hinemoa. Kua ata whakaritea hoki e raua i
raurangi ra te wa hei haerenga mai mo Hinemoa ki a ia. Ka mea a Hinemoa.
He aha te tohu mo taku haerenga mai? Ka mea a Tutanekai. E tangi he pu i
nga po katoa, ko ahau tena, hoe mai.
Otira, ko Whakaue, i pupuri tonu i te kupu a Tutanekai i whakapuaki atu
ra ki a ia.
Na, no te turuawepo, ka piki a Tutanekai raua ko tona hoa ko Tiki ki
runga ki to raua atamira. I reira ka tangi tetehi ki te torino, ko
tetahi ki te koauau.
Ka rongo a Hinemoa, ka hihiri kia hoe atu ia ma runga i te waka; otira
kua tupato te iwi o Hinemoa ki nga waka; ko nga waka he mea toto ki uta;
pera tonu i nga ra katoa, i nga po hoki, e te iwi. Na, ka mahara tona
ngakau, me pehea ra ka whiti ai au ki Mokoia, ina hoki e mohio tonu ana
te iwi nei. Whakatau noa iho ia ki te noho. Ano te tangi o te koauau a
Tutanekai! Me he ru na no e ueue ana ia tua wahine kia haere atu ki te
karea-roto a tona ngakau. Te puta ana mahara i te kore waka, ka mea ia,
E kore ranei au e whiti ki te kau-hoe?
Ka tango ia i nga taha e ono hei whakatere mona, kei totohu ki te wai; e
toru ki tetehi taha, e toru ki tetehi taha.
Ka haere mai ia ki runga ki te kowhatu, ko Iriirikapua te ingoa, ka
haere mai ia ki tatahi, ko Wairerewai te ingoa o te wahi i waihotia ai
ona pakikau; ka makere atu ia ki te wai; ka tae mai ki te tumu a tona
matua a Umukaria, kei waho i te moana, ko Hinewhata te ingoa, ka mau ona
ringa ki reira; ka whakata i tona manawa, a ka mutu te ngenge o ona
pokihiwi. Na, ka kauhoe atu ia; ka ngenge, ka manu ia i te au o te
moana, e tere tonu ana ia i runga i nga kiaka.
A ka ngaro te ngenge, ka kauhoe ano a Hinemoa. Otiia, kaore ia i ata
kite atu i Mokoia i te pouri o te po, ko tona kai tohutohu, ko te rangi
o te pu a Tutanekai; ko te tohu tera i tika atu ai ia ki Waikimihia. Kei
runga atu hoki o te waiariki ra, te kainga o Tutanekai a ka u atu ki
Mokoia.
A, ko te wahi i u ai ia, he waiariki, ko Waikimihia te ingoa; ka noho ia
ki roto ki te whakamahana i a ia, he wiri hoki nona i te maeke, i te
kauanga mai i te po i te moana o Rotorua. I te whakama hoki pea ki a
Tutanekai, ko te rua tera o ona wiringa.
I a Hinemoa ano e whakamahana ana i a ia i roto i te waiariki, ka pa te
hiainu ki a Tutanekai, ka mea atu ki tana taurekareka, Tikina he wai
moku. Ka haere taua taurekareka ki te
|